Follow this blog
Administration Create my blog

"Mi u Kur'anu objavljujemo ono što je milost i lijek vjernicima." (El-Isra,82)

17 Sep

VREMENA I PODRUČJA U KOJIMA JE NAJBOLJE RADITI HIDŽAMU

Published by Liječenje Kur'anom

VREMENA I PODRUČJA U KOJIMA JE NAJBOLJE RADITI HIDŽAMU

Neki su u danjašnje vrijeme pokušali da nekakvim ispitivanjima, i osloncem na neke slabe hadise, postave nekakva pravila po kojima će ljudi raditi hidžamu, pa su donijeli neke zakone kojih se je nemoguće držati. Tvrde da su to izvukli iz prakse i oslanjajući se na hadise, međutim, nemoguće je da praksa i iskustvo daju takve rezultate, a ni ti hadisi nisu ispravni da bi se uzeli kako argument (bit će govora o ovome u sljedećem poglavlju).

  • GODIŠNJE DOBA (ILI MJESECI) KADA SE PREPORUČUJE HIDŽAMA

Što se tiče godišnjih doba (ili mjeseci), možemo reći da je ljeto (juni, juli i avgust) godišnje doba kada ljudi možda i najviše trebaju hidžamu (zbog visokih temperatura i pritiska), a pokazalo se da hidžama i te kako pomaže u stabilizovanju krvnog pritiska.
Neki kategorički tvrde da se hidžama ne može, niti smije, raditi osim samo u proljeće (mart, april i maj), što nije tačno. Praksa pokazuje da je hidžama djelotvorna u svim godišnjim dobima, pa čak i kada je temperatura ispod nule. (Ovo mogu posvjedočiti mnogi kojima sam radio hidžamu u jesenjim i zimskim mjesecima)

Oni koji zastupaju ovakav stav pozivaju se na svoju praksu i još tome pridodaju koji daif (slab) hadis tako da to izgleda toliko ubjedljivo da oni koji imaju potrebu za liječenjem a željeli bi da potraže lijek u hidžami boje se da rade hidžamu u ovim vremenima. Svakako, treba napomenuti da onaj ko želi da radi hidžamu zimi treba dobro zagrijati prostoriju u kojoj će je raditi. Da se hidžama može raditi zimi, ili u drugim hladnim danima to mogu potvrditi i oni koji liječe bolesnike rukjom (Kur’anom i dovama), a koji upotrebljavaju hidžamu kao pomagalo tokom terapija.

  • PERIOD U MJESECU POGODAN ZA HIDŽAMU

Mnogi od učenjaka i hadžama (ljekara) složili su se da su koristi od hidžame veće, ako se ona uradi u drugoj polovini hidžretskog (mjesečevog) mjeseca, a potvrda tome je hadis kojeg smo već spomenuli, kojeg bilježi Ebu Davud od Ebu Hurejre da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uradi hidžamu 17. 19. i 21. biće mu ona lijek za svaku bolest.”

Praksa zaista pokazuje djelotvornost hidžame upravo u ovom vremenskom periodu s tim da ne možemo kazati da je to jedino vrijeme kada se smije raditi hidžama u toku mijeseca. Neki tvrde kako se ne smije liječiti hidžamom na početku, a niti krajem mjeseca, nego samo u trećoj četvrtini mjeseca. Takav stav podupiru iskustvom i slabim hadisima, što se ne može prihvatiti za tačno. Hadis kojeg koriste kao dokaz za ovu teoriju je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao da nema koristi od hidžame ako se uradi na kraju ili na početku mjeseca (spomenut ću ga među izmišljenim hadisima).

Nemoguće je da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bude od onih koji nešto savjetuju, a onda to krše svojom praksom, nego je ukazivao na najbolje i činio ga, a ponekad bi znao ukazati na najbolje a praktikovati možda nešto što je malo manje vrijednije od toga, znači, i jedno i drugo je vrijedno.

Primjer ovoga je i sam Oprosni hadždž, kada je bio karin (obavljao je hadždž i umru zajedno i klao je kurban), a rekao je da nije sa sobom poveo kurban iz Medine bio bi mutemetia, to jest, obavljao bi umru odvojeno od hadždža i klao bi kurban. Iz ovog govora Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mnogi su razumjeli da je mutemetia bolji od karina, ali to ne znači da je karin beznačajan ili slab. Isto tako se dogodilo i sa hidžamom kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetovao da je hidžamu najbolje raditi u trećoj četvrtini mjeseca, ali njegova, sallallhu alejhi ve sellem, praksa je nekada pokazivala drugačije.

To dokazujemo hadisom kojeg bilježi Buharija (a već smo ga spomenuli) da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, radio hidžamu a bio je u ihramima, tj. hadžija. To se dogodilo na Oprosnom hadždžu na pola puta između Medine i Mekke, kada je izašao iz Medine 25‐tog zu‐l‐kadeta a stigao u Mekku 4‐tog zu‐l‐hidždžeta. Iz ovoga se zaključuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primjer ovom ummetu, tj. izaberite bolje, također ukoliko niste u mogućnosti da izaberete najbolje onda radite ono što je dobro.

I zato nema niko pravo da osporava da se čini dobro ako ne možeš bolje, naročito ako to dokazuje slabim i izmišljenim haberima i sa onim što je suprotno stvarnosti, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.

  • KOJEG DANA U SEDMICI RADITI HIDŽAMU?

Što se tiče dana u sedmici nema nijedan vjerodostojan hadis koji upućuje na njih, pa prema tome treba raditi hidžamu ne obazirujući se da li je petak ili ponedjeljak, ili neki drugi dan, jer ima mevdu’a (izmišljenih) i daif (slabih) hadisa koji hvale dane ili nagovještavaju zlo ako se u njima uradi hidžama.

Hadis kojeg je šejh Albani, rahimehulllah, ocijenio dobrim, a govori baš na ovu temu, doveo je d polemike. Mnogi su kritikovali šejha; neki su za to imali pravo jer s alimi poput njega, i to su činili sa ahlakom, drugi nisu imali pravo je nemaju nikakvog znanja o hadiskoj nauci, i činili su to nekulturni nazivajući šejha početnikom i smatrajući davanje prolazne ocjena ovom hadisu zabludom. Svi su to činili obrazlažući svoju kritiku činjenicom da je taj hadis slab i suprotstavlja se vjerodostojnim hadisima, kao i stvarnosti. Hadis u kojem se spominju dani u sedmici pogodni za hidžamu nalazi se kod Ibn Madže i u drugim zbirkama a glasi:

‐ Bilježi Ibn Madže u Sunenu od Nafie a on od Ibn Omera daje rekao: „0 Nafia, nešto mi se krv uzburkala pa ako možeš dovedi mi jednog dobrog hadžama, samo nek ne bude neki oronuli starac niti kakav momčuljak. Zaista sam čuo Allahovog Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Najbolje je raditi hidžamu na česrce (tašte), u njoj je lijek i bereket, ona poboljšava pamet i pojačava hifz (memoriju). Onaj ko želi da radi hidžamu neka je radi četvrtkom, izbjegavajte je srijedom, petkom, subotom i nedjeljom; hidžamu radite ponedjeljkom i utorkom, utorkom je Allah, dželle dželaluhu, izliječio Ejjuba, a.s., od teške bolesti; počeo je bolovati tu tešku bolest srijedom, a uoči srijede i srijeda je dan u kojem ljudi obolijevaju od lišaja i gube.’” (Ibn Madže, br. 3478)

Ako pogledamo sadržaj ovog hadisa, primijetit ćemo da je pohvalno hidžamu raditi četvrtkom, ponedjeljkom i utorkom, a pokuđeno srijedom, petkom, subotom i nedjeljom. Dok u vjerodostojnim hadisima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas savjetuje da radimo hidžamu 17. 19. i 21. u mjesecu. Pa ako se potrefi da je srijeda17., petak će biti 19., a nedjelja će, svakako, biti 21.

Želeći da radimo hidžamu u najboljim danima, držeći se ispravnog hadisa, u tome će nas spriječiti slab hadis. Ako bismo kazali da je i to ispravan hadis, onda bi došlo do kontradiktornosti, a znamo svi da se to ne može dogoditi između dva vjerodostojna hadisa. A ako se to dogodi, onda ih treba pomiriti, ili učiniti jedan derogiranim, što je u ovom slučaju nemoguće.

  • GEOGRAFSKE OBLASTI U KOJIMA SE MOŽE LIJEČITI HIDŽAMOM

Mnogi su na stanovištu da hidžama važi samo za oblasti u kojima su temperature visoke (npr. Arapski poluotok) i da ljudi u tim oblastima imaju veće potrebe za njom, naročito kada su ljetni dani, jer je krv tih dana uzburkanija i nastaju promjene u ljudskom organizmu prouzrokovane promjenama u svemiru (Mjesečeve mijene ‐ uštap ili plima i oseka itd).

To, navodno, utječe na krvni pritisak, postoje veće šanse za srčane bolesti, javlja se glavobolja i druge bolesti, a uz Allahovu pomoć hidžama to sve otklanja. Međutim, ovo nikako nije tačno, danas ljudi rade hidžamu u Njemačkoj, Austriji, Americi, Maleziji, u cjelom svijetu i u svim godišnjim dobima i još se niko nije požalio na njenu neefikasnost, pa zbog toga treba raditi hidžamu svugdje i u bilo kojem godišnjem dobu ako za to ima potrebe. Jer onaj koga boli glava, leđa, noga, boli ga i ljeti i zimi, boli ga i u Saudiji i u Češkoj; onaj ko ima šećer, rak, tumor, ima ga i ljeti i zimi, i ima ga u Kavajtu i u Kanadi, i stalno je potreban za liječenjem.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je govorio o hidžami rekao je, a hadise smo već spomenuli, da najbolje čime se ljudi mogu liječiti jeste hidžama, a i meleki mu rekoše da savjetuje svom ummetu da radi hidžamu. A njegov ummet je cijelo čovječanstvo, i na cijeloj planeti, i ne postoji nikakav išaret u tim hadisima da se to odnosi samo na Arape ili na oblasti sa visokim temperaturama.

Međutim, treba napomenuti da može doći do vanrednih situacija i da se mogu javiti neke veće potrebe za hidžamom u toku ljeta. Naprimjer, u zadnjim godinama vidjeli smo da je na hiljade ljudi pomrlo u Evropi zbog visokih temperatura i mogli bismo reći da takvi imaju veće potrebe ljeti nego zimi, ali, opet napominjem, da liječenje hidžamom ne možemo ograničiti na određenu državu ili oblast, a Allah, dželle dželaluhu, najbolje zna.

  • U KOJEM DIJELU DANA RADITI HIDŽAMU?

Što se tiče dijela dana pogodnog za hidžamu neki preporučuju period između podne i ikindije, neki vrijeme poslije akšama, dok neki odabiru period poslije izlaska sunca, na tašte itd.

Teško je odrediti trenutak u jednom danu koji bi bio odgovarajući za sve bolesnike. Ima onih koji, ako rade hidžamu ujutro, ne mogu to izdržati i moguće je da dobiju vrtoglavicu ili da padnu u nesvijest, dok u večernjim satima tretman podnesu bez ikakvih problema, a ima i onih kod kojih je obrnuto.

Iskustvo pokazuje da za većinu pacijenata uopšte nije bitno u koje se vrijeme radi hidžama. S druge strane, vrlo je teško omogućiti svima liječenje u istom vremenskom periodu, jer ako dođe više pacijenata u jutarnjim satima, neminovno je da oni koji zadnji dođu na red hidžamu obave nešto kasnije.

Dakle, u osnovi hidžama se može raditi u bilo koje doba dana, osim ako se praksom ne pokaže da nekom pacijentu bolje odgovara određeni vremenski period.

  • ZAKLJUČAK

Nakon ovih pet spomenutih situacija možemo zaključiti sljedeće:

• Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je (a on ništa nije radio po svom nahođenju) radio hidžamu kada je otrovan, radio je na kuku i na stopalu radi iščašenja, također, na glavi radi glavobolje. Isto tako, neki prenose da je radio kada je bio opsihren, a ne spominje se da je birao mjesto ili sačekao određeni datum, dan, sat ili trenutak.
• Imajući u vidu praksu Poslanika ne treba plaho obraćati pažnju na prostor (oblast), na ova vremena i trenutke i nadam se da će hidžama, ako Allah da, biti od koristi kad god da se uradi.
• Takođe se prenosi da su hidžamu radili u svim vremenima ashabi i poznata ulema.
• I danas hidžamu praktikuju mnogi, kada imaju potrebu za njom, bez obzira na vrijeme i mjesto, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.

Comment on this post

About this blog

"Mi u Kur'anu objavljujemo ono što je milost i lijek vjernicima." (El-Isra,82)