ŽENSKA PITANJA

• PITANJE:

Es Selamu Alejkum we rahmetullahi we berekatuh.

Imam jedno pitanje vezano za hajz kod žena: Kakav je propis za ženu koja ima normalni period hajza 6-7 dana, a desi se da hajz traje 10 ili više dana, bez prestanka tj. bez ikakvog znaka čistoće (bijeli sluz)?

Poznato mi je sljedeće:

1. Kod Hanefija najduža menstruacija traje 10 dana, pa kad pređe ovu granicu, računa se istihazom. Kod ostalih mezheba najduža menstruacija se računa 15 dana. Krvarenje koje ne pređe 15 dana kod Šafija, Hambelija i Malikija se računa menstruacijom bez obzira na količinu i boju.

(STVARANJE I RAZVOJ ČOVJEKA U SVIJETU MEDICINE I KUR’ANA; Muhammed Ali El-Baar; Str. 70 –NAJDUŽA MENSTRUACIJA-)

2. Ako je kod žene uobičajen period trajanja mjesečnog ciklusa 6 ili 7 dana, a zatim se taj period poveća na 8, 9, 10 ili 11 dana, ona će to smatrati ciklusom i neće klanjati sve dok krv ne prestane. To je stoga što Allahov Poslanik, sallahu alejhi we sellem, nije ograničio mjesečni ciklus određenim brojem dana.

Uzvišeni Allah kaže: ‘‘Pitaju te o menstruaciji. Reci: ‘Ona je neugodnost’’ i sve dok postoji krv, žena će postupati u skladu sa time, sve dok joj to ne prestane i dok se ne okupa, pa počne klanjati. Ako joj period mjesečnog ciklusa u sljedećem mjesecu bude kraći, ona će se okupati onda kada joj prestane krv, bez obzira što se dužina toga perioda razlikuje od prethodnog. Važno je, dakle, da žena neće klanjati sve dok ima menstruaciju, bez obzira da li se njeno trajanje razlikovalo od prošle menstruacije, bilo ono kraće ili duže. Onda kada žena bude čista, počet će klanjati.

-Šejh Ibn-Usejmin

(FETVE O ŽENSKIM PITANJIMA; Muhammed el-Musnid —PORODIČNA BIBLIOTEKA—)

Molim Allaha da popravi stanje Ummeta Muhammeda sallahu alejhi we sellem.

Es Selamu Alejkum we rahmetullahi we berekatuh.

• ODGOVOR:

We alejki selam we rahmetullahi we berekatuhu.

Hvala i zahvala Uzvišenom Allahu, dželle še’nuhu, Koji sve u mjeri stvori i odredi, Koji mu’mine Pravim putem uputi, a kafirima bolnu kaznu priredi.

Neka su salavat i selam na Njegovog odabranog roba i Poslanika, Muhammeda Ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem, na one koji su se prihvatili Njegove upute, koji se drže Sunneta i na sve sljedbenike do Sudnjega Dana.

A zatim:

Allah, dželle š’anuhu, je stvarajući muškarca i ženu, stvorio ih tako da jedno drugo nadopunjuju, ali i dao im određena svojstva kojim se svako od njih odlikuje ponaosob. Jedna od specifičnih pojava kod žene je i pojava krvi koja može da bude menstrualna, postporođajna ili pak zbog neke bolesti (istihaza). Sve ove vrste spadaju pod nečistoću, za njih se vežu određeni propisi, i veoma bitno je pojasniti neke stvari vezane za njih, tim prije što u današnje vrijeme, mnoge žene su poprilično nemarne po ovim pitanjima i ne predaju veliku važnost šerijatskim propisima vezanim za ovu temu.

Allah, dželle š’anuhu, spominje hajz u Kur’anu pa kaže: “I pitaju te o mjesečnom pranju. Reci: ‘To je neprijatnost.’ Zato ne općite sa ženama za vrijeme mjesečnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju, a kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. – Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.” (Prijevod značenja sura Al-Beqare, ajet broj 222).

Jezičko značenje riječi hajz: U arapskom jeziku hajz znači teći.

Dok Etimološki značenje je: To je krv koja istječe iz materice žene, koja nije bolesna, niti je trudna, u ograničenim vremenskom periodu.

Aiša, radijjallahu anha, kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao o hajzu: ‘To je nešto što je Allah, dželle š’anuhu, odredio kćerima Ademovim.’” (Mutefekun alejhi.(

Vrijeme pojave hajza

S obzirom da je hajz kod žena jedan od načina ustanovljavanja punoljetnosti, i da se pojavljuje u devetoj godini, znači da je donja granica pojave hajza devet godina[1], a gornja dok se ne prestane pojavljivati.

Ako bi se desilo da se pojavi prije devete godine krv, ili nakon što prestane kod žena u poodmaklom stadiju života pa se nakon toga ponovo pojavi, ta krv se neće brojati kao krv mjesečnog pranja, već će se smatrat samo nečistom krvi.

Međutim, ipak kad je u pitanju gornja granica i tačan broj godina islamski pravnici su se razišli po tom pitanju zbog nepostojanja jasnog teksta po tom pitanju. Naprotiv, su se vodili prema određenom podneblju i uslovima, dakle zavisno od mjesta do mjesta i slučaja do slučaja.

Ukratko, navešćemo mišljenja priznatih islamskih pravnih škola.

Hanefijski pravnici smatraju da je gornja granica do koje se pojavljuje hajz 55 godina, no ako se i nakon toga pojavi krv koja ima svojstav krvi hajza smatraće ga hajzom, u suprotnom biće to istihaza.

Stav malikijske pravne škole je takav da kažu gornja granica hajza je 70 god.

Šafijski pravnici nemaju određenu gornju granicu, sve dok postoji mogućnost da žena ima hajz tako će se i smatrati, ali obično to biva do 62 god.

Hanbelijska pravna škola smatra da je gornja granica 50 godina, a kao dokaz uzimaju riječi Aiše, radijjallahu anha: “Kada žena napuni pedeset godina izašla je iz perioda pojave hajza.” (Hadis bilježi imam Ahmed).

No međutim, kako smo već spomenili ovo može da bude kako smo to prethodno opisali, ali i ne mora, zavisi od žene do žene i od podneblja do podneblja. A Allah opet najbolje zna.

Također, krv koja se pojavi u toku trudnoće ne broji se hajzom, jer se hajz uzima kao dokaza da žena nije trudna, shodno riječima Allahovog Poslanika Muhameda, sallallahu alejhi ve selleme, Ibn Omeru, kada je ovaj dao razvod (ar. Talak) svojoj ženi a koja je bila u hajzu:” Pusti je ili kad je čista (tj. kad joj prestane hajz) ili trudna.” (Hadis bilježe imami Muslim, Nesai, Ebu Davud).

Vrijeme trajanja hajza i čistoće

Dakle, kako smo već spomenili hajzom ili menstruacijom će se smatrati samo ona krv koja je onakve boje kako smo gore već spomenuli, s tim da prije prve pojave te krvi, period čistoće bude najmanje 15 dana.

Kada je u pitanju najkraći period trajanja menstrualnog ciklusa islamski pravnici imaju različita mišljenja.

Hanefijski pravnici smatraju da je najkraći period mensrualnog ciklusa tri dana i tri noći, ispod toga je krv istihaze.

To kad je u pitanju najkraći period, dok je srednji pet dana, a naviše hajz može da traje deset dana i deset noći. Dokaz za ovakav stav imaju u hadisu kojeg prenosi Ebu Umame: “Najkraći period hajza za djevojčicu, djevicu i udatu ženu je tri dana, a najviše iznosi deset dana.” (Taberani, Darekutni kod kojeg prenosi Vasila Ibn El-Eska).

Kod malikijskih pravnika najkraći period hajza je u jednom trenutku pojave krvi i ako bi bila u namazu prekinula bi ga ili ako bi postila post joj je pokvaren, i taj dan će nadoknaditi.

Kad je u pitanju najduži period hajza kod njih se razlikuje od žene do žene, ali ipak na kraju se svodi na petnaesta dana.

Šafijski i hanbelijski pravnici smatraju da je najkraći period hajza dan i noć, dok uobičajeno traje šest ili sedam dana, a za dokaz uzimaju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, kada je rekao Hamneti bint Džahš nakon što ga je pitala: “Smatraj hajzom šest ili sedam dana, zatim se okupaj i klanjaj dvadeset četiri noći i dana, ili dvadeset i tri noći, i to ti je dovoljno, i tako radi svaki mjesec…” (Hadis bilježe imami Ebu Davud, Nesai, Tirmizi).

Takođe, većina islamskih učenjaka, osim hanbelija smatraju da je najmanji period čistoće petnaest dana, jer je mjesec pretežno trideset dana, a ako je nadulji period hajza 15, dana onda je period čistoće najkraći 15 dana.

A složili su se da za najduži period čistoće nema granice.

Napomena: Prekid krvi u danima hajza

Za hanefijske i šafijske pravnike prekid krvi u danima hajza smatra se i dalje hajzom, i podliježe pod propise hajza.

Na drugoj strani, stav malikijskih i hanbelijskih pravnika ogleda se u tome da oni smatraju da u danima kada se krv pojavi smatra se hajzom, a u danima kad je nema onda se smatra žena čistom, s tim da će se okupati.

Nepredviđene stvari u hajzu

a) Povećanje i smanjenje trajanja hajza

Ako se kod žene desi promjena u trajanju hajza, tako da umjesto 7 traje 5 dana, ili umjesto 5, traje 7 dana, prilagodit će se novonastaloj situaciji, ponašati se u skladu sa svim propisima hajza i okupati se nakon što prođe novi period, u prvom slučaju nakon pet, a u drugom nakon sedam dana.

Ovog stava su: Šafija, Ibn Tejmijje, Ibn Kudame i šejh Ibn Usejmin.

b) Pomjeranje hajza sa početka na kraj mjeseca i obrnuto

U slučaju da se hajz pojavi na kraju umjesto na početku mjeseca i obrnuto, u suštini se ništa ne mjenja, ostaju propisi hajza kao da se pomjeranje uopće nije dogodilo.

Hajz, kao što smo rekli, ima svojstva po kojima se prepoznaje i dokle god su ona prisutna žena ima hajz, bez obzira na to što se desio prelazak iz jednog u drugi dio mjeseca, a kada izgubi ta svojstva i primjeti znake čistoće znamo da je hajz prestao.

c) Žutilo i mutnoća

Prenosi Buharija i Ebu-Davud od Ummu-Atijje, radijallahu anha, da je rekla: “Mutnoću i žutilo, nakon čistoće, nismo smatrali hajzom.”

Imam Buharija u svojoj predaji ne spominje riječi “poslije čistoće.”

Prenosi Buharija od Aiše, radijallahu anha, da su joj žene slale žućkastu tekućinu u komadiću pamuka, kojeg su zamotavle u krpu, da vidi da li se radi o čistoći ili hajzu.

Govorila im je: “Ne požurivajte, dok ne vidite bijeli iscjedak.”

Materica izbacuje bijeli iscjedak sa završetkom hajza.

Između ova dva hadisa nema kontradikicije, jer se hadis Ummu-Atijje odnosi na period nakon čistoće, a hadis Aiše na period hajza.

Znači: ako se mutnoća i žutilo povezane sa hajzom ili su u periodu hajza, smatraju se hajzom, a ako se pojave nakon čistoće, nemaju propis hajza.

d) Naizmjeničnost – dan čistoća, dan krv i sl.

Žene koje imaju naizmjenično istjecanje krvi i čistoću, mogu se podijeliti u dvije grupe:

- žene kod kojih je naizmjeničnost stalna.

- žene kod kojih je naizmjeničnost rijetka, i događa se u danima hajza.

Za prvu grupu važe propisi istihaze, a za drugu grupu, prema ispravnijem mišljenju islamskih učenjaka, važe propisi hajza, tj. ukoliko se u danima hajza pojavi čistoća, žena se neće osvrtati na nju i nastavit će se pridržavati propisa koji važe za hajz.

Kaže šejh Muhammed Ibn Salih El-Usejmin, rahmetullahi alejhi: “Islamski učenjaci imaju podjeljeno mišljenje oko čistoće koja se pojavi u danima hajza. Prema šafijskoj i hanefijskoj pravnoj školi, ta čistoća ima status hajza, a tog mišljenja je i Ibn-Tejmijje. Izjednačavanje ove čistoće sa pravom čistoćom koja prethodi hajzu i dolazi poslije njega, povlači za sobom obavezu kupanja kada god se ona pojavi, što je veliko otežanje i neugodnost. Šerijat je došao da olakša ljudima i od njih udalji neugodnost.” (Dio govora Ibn Usejmina uzet iz njegove knjige “Risaletun fi-d-dimai-t-tabiijjeti li-n-nisai”, 25, 26).

e) Pojava tekućine nakon kupanja

Rekao je Šejh Abdulaziz Ibn Baz, rahmetullahi alejhi, nakon što je upitan o pojavi tekućine nakon kupanja od hajza: “Ako je tekućina koja izlazi žućkasta ili mutna, ne smatra se hajzom i ima propis mokraće. U slučaju da se radi o pravoj i jasnoj krvi, smatra se hajzom, što znači da je žena obavezna ponoviti gusul.

Prenosi se od Ummu-Atijje, radijallahu anha, da je rekla: “Mutnoću i žutilo, nakon čistoće, nismo smatrali hajzom.” (Hadis bilježe imami Buharija i Ebu-Davud).

f) Pojava krvi nekoliko dana nakon prestanka hajza i nastupanja čistoće

Ovo pitanje je povezano sa pitanjem najkraće čistoće između dva hajza. Islamski učenjaci koji su postvaili donju granicu čistoći – 13 ili 14 dana – smatraju da krv koja se pojavi prije toga nema status hajza, dok učenjaci koji nisu postavili tu granicu i koji, pojavu i prestanak hajza, povezuju sa postojanjem i gubitkom svojstava hajza, smatraju da se radi o hajzu, osim da krv stalno istječe, onda se radi o istihazi. Drugo mišljenje je ispravnije.

g) Hajz u periodu trudnoće:

Kaže šejh Muhammed Ibn Salih El-Usejmin, rahmetullahi alejhi: “Prema ispravnijem mišljenju krv koja se pojavi u periodu trudnoće, sa svim svojstvima menstrualne krvi, i za ženu u običajeno vrijeme, smatra se krvlju menstruacije i obaveza je trudnici da ostavi namaz, post i da se klone svega onoga što je u hajzu zabranjeno. Jedina razlika između te krvi i menstrualne krvi koja se pojavljuje van trudnoće je u tome što dužina pričeka trudnice ne ovisi o hajzu nego o vremenu koje je ostalo do poroda, dok dužina pričeka žene koja nije trudna ovisi o hajzu.” (“Šerhu-l-mumti’ ala zadi-l-mustakne”, 1/561).

KONKRETAN ODGOVOR:

Ako se kod žene desi promjena u trajanju hajza, tako da umjesto 7 traje 5 dana, ili umjesto 5, traje 7 dana, prilagodit će se novonastaloj situaciji, ponašati se u skladu sa svim propisima hajza i okupati se nakon što prođe novi period, u prvom slučaju nakon pet, a u drugom nakon sedam dana.

Ovog stava su: Šafija, Ibn Tejmijje, Ibn Kudame i šejh Ibn Usejmin.

I OVO JE ISPRAVAN STAV INŠAALLAH PO OVOM PITANJU!

A Allah najbolje zna.

Safet Suljić

Fakultet Šerijatskog Prava

Islamski Univerzitet u Rijadu