POSLANIK, sallallahu alejhi ve sellem, I HIDŽAMA

Ako pogledamo u život Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, primijetit ćemo da je njegov život bio kao i život drugih ljudi; trebao je hranu, vodu, odjeću, stan i sve drugo što treba jedan insan u svom životu. Možemo napomenuti da mu je Allah, dželle dželaluhu, ponekad davao nadnaravne moći (mu’džize) da bi time dokazao njegovo poslanstvo; nekada bi mu kamenje nazivalo selam, nekada bi mu oblaci pravili hlad, ponekad bi izvirala voda između prstiju, nekada bi nahranio sa malo hrane mnogo ljudi, međutim, to je sve bilo za njegova života i to je prošlo, nama nije ni na korist što se dogodilo, a ni na štetu što nas je mimoišlo, osim što nam saznanje o njima učvršćuje iman.

Ali ono od čega mi imamo korist, jeste njegova najveća mu’džiza a to je Časni Kur’an, kojeg je on praktikovao u svom životu i preporučio nam, tj. naredio da ga i mi praktikujemo. On je uputa vjernicima, spas, sreća i na ovom i na onom svijetu. U njemu je zakon, kako se ophoditi prema roditeljima, djeci, rođacima, komšijama, u njemu je pojašnjeno kako živjeti u svim vremenima i svakom mjestu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je poslan cijelom čovječanstvu. Allah, dželle dželaluhu, mu je dao Kur’an koji je nepromjenjiv i takav će ostati do Sudnjeg dana. Allah je obećao da će ga On sačuvati, pa kaže Uzvišeni: “Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!” (Prijevod značenja El‐Hidžr, 9.)

Kur’an Časni je spuštan ajet po ajet, suru po suru. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je praktikovao to što mu je objavljeno. Njegovo praktikovanje naredbi, ostavljenje zabrana, lijepi savjeti i govori, njegova šutnja na djela koja su činili njegovi ashabi (drugovi) i njegov fizički izgled naziva se sunnetom. Muslimani su složni daje i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, objava od Allaha, dželle dželaluhu. Rekao je Uzvišeni Allah, dželle dželaluhu: “On ne govori po hiru svome ‐ to je samo objava koja mu se obznanuje.” (Prijevod značenja En‐Nedžm, 3.‐4.) Ovaj ajet mnogi učenjaci uzimaju kao dokaz da se Allahovo obećanje da će sačuvati Kur’an odnosi i na čuvanje sunneta. I zaista je tako, Allah, dželle dželaluhu, je sačuvao Kur’an od bilo kakve promjene i čuvat će ga do Sudnjega dana, a tako mi Allaha, sačuvao je i sunnet i čuvat će ga do Sudnjeg dana.

Zbirke hadisa sakupljene u prva tri vijeka islama dospjele su do nas nepromijenjene, iz njih ne fali niti jedan hadis, niti je i jedan promijenjen. Pa kako bismo znali klanjati i koliko rekata imaju namazi da se može sunnet promijeniti!? Kako bismo znali za propise zekata, hadždža, posta, kazneno pravo, ma kako bi znali uopšte praktikovati išta iz Kur’ana da Allah, dželle dželaluhu, nije sačuvao sunnet!? Napominjem, bilo je licemjera i lažljivaca, a ima ih i danas, koji su pokušali da slažu na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao ovo, uradio ono, ali Allah, dželle dželaluhu, odredio je u svakom vremenu po skupinu alima da pobiju laži tih licemjera i lažljivaca.

Allah, dželle dželaluhu, objavio je Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se treba liječiti i da druge savjetuje da se liječe, da se oslone na Allaha, dželle dželaluhu, i da znaju da je Allah, dželle dželaluhu, Taj Koji daje bolest, a i da je On Jedan Jedini Koji daje lijek (ozdravljenje). Allah, dželle dželaluhu, mu je objavio da je u Kur’anu lijek, da je lijek u medu, u ćurukutu, Zemzem‐vodi, i mnogo čemu drugom, a među tim stvarima Allah, dželle dželaluhu, objavi Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ono stoje vezano za hidžamu.

Najzanimljivije je od svega toga gdje i kada je preporučena Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, hidžama kao lijek. To se desilo onoga dana kada je uzdignut na nebo (Ispravno je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzdignut na nebesa tijelom i dušom a ne u snu kako to pojedini tvrde), dok je prolazio pored meleka oni su ga savjetovali da radi hidžamu, a i da naredi svom ummetu liječenje hidžamom. (Ovaj hadis ćemo spomenuti u sljedećem poglavlju.) Iz ovoga vidimo da hidžama nije običan lijek, a to ćemo primijetiti i kroz ovu knjigu navodeći hadise vezane za hidžamu.

Tokom izučavanja literature o hidžami sakupio sam skoro sve hadise (kojih ima na stotine) iz svih do sad napisanih zbirki hadisa, a poseban akcenat sam stavio na poznatih deset zbirki (to su sljedeće zbirke hadisa: Sahihu‐l‐Buhari, Sahihu‐Muslim, Sunen‐Tirmizi, Sunen‐Nesai, Sunen‐Ebi Davud, Sunen‐Ibn Madže, Musned‐Ahmed, Muvette‐Malik, Musned‐Ebi Ja’la i Sunen‐Darimi) u kojima ima 273 hadisa koji govore o hidžami. Većina ovih hadisa su vjerodostojni hadisi. Što se tiče ostalih zbirki one uglavnom spominju ove iste hadise, s tim da ima i zbirki koje navode vrlo slabe i izmišljene hadise, kojih ima na desetine, a mi ćemo, ako Allah da, u posebnom poglavlju navesti nekoliko tih slabih i izmišljenih hadisa kako bismo se sačuvali svega onoga što nije rekao naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Ovo poglavlje ćemo obraditi kroz sljedeće teme:

1‐ Hadisi u kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstiče na hidžamu
2‐ Hadisi u kojima se spominje gdje je i kada Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, radio hidžamu
3‐ Vremena i područja u kojima je najbolje raditi hidžamu